Veštačka Inteligencija - Šta je i Kako Funkcioniše?
Veštačka inteligencija (engl. artificial intelligence – AI) je oblast računarstva koja se bavi stvaranjem sistema koji razmišljaju kao ljudi.
Kako Funkcioniše
Ono što pokreće veštačku inteligenciju je koncept mašinskog učenja. Reč je o procesu koji poboljšava efikasnost sistema u određenim zadacima kroz iskustvo.
Pre svega, potrebno je prikupiti veliku količinu podataka (dokumenata, slika, zvukova…) na kojoj će se sistem trenirati. Ovi podaci se koriste kako bi sistem prepoznao određene veze između njih.
Drugi korak je izbor načina (modela) za učenje, što zavisi od prirode problema koji se rešava. Najpoznatiji modeli su:
- Linearna regresija (engl. Linear Regression) – Uči sistem da predvidi konačnu vrednost (na primer – ukupna cena kuće) na osnovu pruženih informacija (cena kvadratnog metra kuće).
- Logistička regresija (engl. Logistic Regression) – Uči sistem da prepozna da li će se nešto desiti (kupovina određenog proizvoda) na osnovu pruženih informacija (godine, pol i prihod potrošača).
- Stablo odlučivanja (engl. Decision Tree) – Uči sistem da pruži verovatnoću (da li ću odigrati dobru košarkašku utakmicu) preko pruženih podataka o datoj temi (kakve su su mi navike pre utakmice) i postavljanja pitanja o tim podacima (da li sam prvo vezao levu patiku?).
- Neuronske mreže (engl. Neural Networks) – Koriste se za prepoznavanje slika i logičkog smisla rečenica. Sistem ovde uči tako što prvo prepozna mali deo pruženih podataka (jedne reči u rečenici) i posle dovoljno učenja (ponavljanja) razume smisao čitave rečenice.
- Grupisanje metodom K-srednjih vrednosti (engl. K-means Clustering) – Ako imate gomilu voća koje treba da sortirate po vrsti, ova metoda uči sistem da prepozna i grupiše ono voće koje je jedno drugom slično.
Kada sistem završi proces učenja, sledi faza provere (kao u školi!) koja osigurava da sve radi kako treba, odnosno da sistem pravilno tumači informacije. Sistemu se pokazuju dosad neviđeni primeri i ocenjuje se njegov učinak.
Nakon provere, sistem je spreman za rad sa drugim korisnicima (engl. inference phase).
Mašine uče na isti način kao i mi!
Vrste
Sužena Veštačka Inteligencija (Narrow AI)
Najzastupljeniji tip veštačke inteligencije danas. Odnosi se na sistem koji je napravljen da obavlja konkretan zadatak – preporučivanje pesama na Dizeru, prevođenje jezika (Google translate), prepoznavanje lica (recimo za otključavanje telefona) ili pisanje reklamnog sadržaja.
Izvan obavljanja specifičnih zadatka ovaj sistem je praktično neupotrebljiv, i zato se takođe zove slab AI (engl. Weak AI), jer nema sposobnost rešavanja problema kao ljudski mozak.
Opšta Veštačka Inteligencija (General AI ili AGI)
Opšta veštačka inteligencija (engl. artificial general intelligence – AGI) se odnosi na sistem koji uči, razume, prilagođava i primenjuje znanje na širok spektar zadataka, i to na nivou koji je jednak ljudskom razumu.
Kao kontrast suženoj inteligenciji koja obavlja specifične zadatke samo uz treniranje, AGI bi bila sposobna da primeni svoje znanje na različite oblasti i da rešava nove probleme bez potrebe za prethodnim programiranjem.
Trenutno ovaj tip postoji samo u teoriji – međutim, postoje mišljenja da je AGI već ostvaren.
Superinteligentna Veštačka Inteligencija (Superintelligent AI)
Ovo je budući oblik veštačke inteligencije koji nadmašuje čak i najpametnije ljudske umove.
Ova superiornost dolazi iz mogućnosti sistema da nauči, razume i rešava probleme na način koji prevazilazi ljudske kapacitete.
Iako se ova ideja često pominje u naučnoj fantastici i predviđanjima budućnosti, većina istraživača se slaže da smo daleko od stvaranja takve vrste veštačke inteligencije.
Takođe, ideja o superinteligentnim sistemima izaziva različite reakcije kod ljudi, jer se postavlja pitanje šta bi se dogodilo kada bi takav entitet postao stvarnost.
Film Terminator radnju započinje u 2029. godini!
Prednosti
Automatizacija Poslova
Automatizacija oslobađa ljude monotonog posla.
Veća Preciznost u Radu
Veštačka inteligencija je napravljena da obavlja zadatke sa visokom preciznošću, eliminišući mogućnost ljudske greške (zbog nepažnje, umora, smetnji…).
Analiza Velikih Količina Informacija
Veštačka inteligencija u vrlo kratkom periodu analizira ogroman broj informacija (knjigu od 300 strana “pročita” za manje od sekunde).
Rad 24/7
Veštačkoj inteligenciji nije potrebna pauza, ne zna za praznike, ne može se razboleti…
Mane
Ograničenost Podacima
Bez adekvatnih podataka veštačka inteligencija nema nikakvu svrhu.
Nedostatak Objektivnosti
U zavisnosti od informacija na kojima je trenirana, veštačka inteligencija može davati subjektivne odgovore na razna društvena, politička, filozofska i druga pitanja.
Povećanje Nezaposlenosti
Postoji strah da će veštačka inteligencija doprineti većoj nezaposlenosti i društvenim nejednakostima.
Ugrožavanje Privatnosti
Veštačka inteligencija (kao što je ChatGPT) se služi korisničkim podacima (porukama) kako bi poboljšala svoj rad.
Primena
Digitalni Marketing
Veštačka inteligencija pruža vredne uvide o ponašanju korisnika, što znači da marketari mogu bolje razumeti šta oni traže i zadovoljiti tu potrebu.
Poznavanjem sklonosti korisnika veštačka inteligencija menja sadržaj koji mu pokazuje, čime značajno poboljšava njegovo angažovanje i stopu konverzije.
Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji automatizuju zadatke poput stvaranja e-mail kampanja, A/B testiranja, optimizacije oglasa i odgovaranja na korisnička pitanja.
Finansije
Veštačka inteligencija analizira tržišne podatke i pomaže pri donošenju investicionih odluka.
Takođe, veštačka inteligencija ocenjuje finansijski rizik mogućih zajmoprimaca.
Prepoznavanjem sumnjivih transakcionih aktivnosti veštačka inteligencija sprečava prevarantske radnje.
Auto Industrija
Zbog veštačke inteligencije postoje automobili koji se mogu samostalno voziti. U pitanju je sistem koji koristi senzore kako bi prepoznao okolinu, prilagodio brzinu, izbegao prepreke i bezbedno vozio automobil.
Veštačka inteligencija doprinosi održavanju automobila jer može predvideti moguće kvarove i servisne potrebe tokom dijagnostike.
GPS je vid veštačke inteligencije koji Vam pomaže da se snađete kada ne znate gde se nalazite ili gde treba da idete.
Medicina
Zbog sposobnosti pravilnog odlučivanja (bez subjektivnosti i umora), zajedno sa neograničenim upoređivanjem i zaključivanjem, medicina koristi veštačku inteligenciju radi dijagnoze i prevencije različitih oboljenja.
Takođe, razvijene su brojne aplikacije koje bolesnicima pojednostavljuju korišćenje terapije, što poboljšava njen efekat.
Primena veštačke inteligencije zastupljena je i u farmaceutskoj industriji, u dizajnu novih lekova, čime se skraćuju pretklinička ispitivanja (koja su izuzetno duga i skupa).